"U šumu po gljive! Svaki slobodan dan...". - Tko zna, ali oni prije nas savršeno su znali uživati u jednostavnim zadovoljstvima poput izleta u šumu u potrazi za aromatičnim jesenskim blagom. Uostalom, nije li šetnja među drvećem u miru i tišini, u kombinaciji s branjem velikih vrganja, mliječnica, srndaća i jesenskih gljiva, recept za prekrasan dan? Pogotovo ako se, po povratku kući, od tih gljiva može dočarati divan, aromatičan obrok?
Iako su gljive prvenstveno cijenjene zbog svog nevjerojatnog okusa i predivne arome, ne smije se zaboraviti da su one i bogat izvor nutritivnih vrijednosti. Ovisno o vrsti, mogu sadržavati do oko 80% vode, a ostatak su proteini koji sadrže gotovo sve aminokiseline. Ono što mnoge može iznenaditi je koliko se vitamina krije u ovim delicijama. Gljive osiguravaju tijelu vitamine A, B vitamine i vitamine C, D i E, kao i minerale (kalij, fosfor, kalcij i magnezij) te snažne prirodne antibiotike (penicilin, streptomicin i tetraciklin se ekstrahiraju iz gljiva). Redovita konzumacija gljiva stoga može pozitivno utjecati na funkcioniranje imunološkog sustava i pomoći u snižavanju razine kolesterola.
Odgovor je jednostavan i očit, ali nikad nije dovoljno podsjećati na osnovna sigurnosna pravila. Dakle, beremo samo gljive koje poznajemo! Ako imamo ikakve sumnje je li gljiva koju smo pronašli jestiva ili otrovna, ne stavljamo je u košaru. Naravno, možete koristiti fotografije iz atlasa gljiva ili informacije pronađene na internetu, ali neiskusni berači gljiva, radi vlastite sigurnosti, trebali bi se nakon svakog izleta u šumu javiti najbližoj SANEPID stanici sa svojim nalazima i zamoliti stručnjake da provjere nalazi li se među sakupljenim gljivama neka čija bi konzumacija predstavljala prijetnju zdravlju ili životu.
Gljive imaju najbolji okus kada su svježe pripremljene, ali naravno, možete ih i skladištiti ako ih ne planirate sve odjednom pojesti. Evo nekoliko isprobanih i provjerenih metoda.
Hladnjak je najbolje mjesto za kratkotrajno skladištenje gljiva, ali imajte na umu da ako ih tamo ostavite, trebale bi se konzumirati najkasnije sljedeći dan, inače se mogu pokvariti. Kako bi im se osigurali pravi uvjeti, treba ih staviti u posudu koja omogućuje cirkulaciju zraka (najbolje je cjedilo ili zdjela za salatu) ili ih položiti na krpu i prekriti komadom tkanine. Osim toga, gljive se ne smiju čistiti niti namakati u vodi. To treba učiniti neposredno prije konzumacije.
Još jedna isprobana i provjerena metoda za skladištenje gljiva je zamrzavanje. Iako se ova metoda ne može koristiti za sve vrste (npr. crne trube, žute trube, lisičarke i druge plosnate gljive je ne podnose), najpopularnije i najdraže jesenske gljive i vrganji mogu se čuvati u zamrzivaču do 8 mjeseci bez ikakvih briga. Prije zamrzavanja, bitno je blanširati gljive u posoljenoj kipućoj vodi, zatim ih dobro ocijediti i osušiti.
Pogledajte naše spremnike za zamrzavanje.


118,66 €
Zwilling
Otprema u roku od 45 radnih dana
Iako je sušenje gljiva metoda koja zahtijeva puno truda, dobro funkcionira, pogotovo ako berba gljiva završi s obilnim urodom. Gljive možete sušiti na barem 3 načina:
Sušenje u pećnici obično traje oko 8 sati. Temperatura bi trebala biti postavljena na 40-50 stupnjeva Celzijusa, a vrata pećnice lagano odškrinuta kako bi sva vlaga iz gljiva mogla ispariti. Najtradicionalnija i ujedno najzahtjevnija metoda je sušenje na otvorenom zraku. Očišćene i narezane ili sjeckane gljive potrebno je nanizati na konac, a zatim nanizane gljive objesiti na toplo mjesto u kući (po mogućnosti blizu štednjaka ili, ako je moguće, iznad štednjaka na ugljen). Također je zgodno koristiti sušilicu za gljive, koja zahvaljujući svom posebnom dizajnu ravnomjerno raspoređuje topli zrak po cijeloj površini. Na temperaturi od 70-80 stupnjeva Celzijusa, gljive se osuše za samo oko 5-6 sati.


Gljive se mogu koristiti za pripremu bezbroj divnih jela, kako onih prikladnih za posebne prigode, tako i onih u kojima se može uživati svaki dan s voljenima.
Izvrsna ideja za korištenje gljiva za obilan ručak je priprema lazanja s gljivama.
- Listovi tjestenine za lazanje
- Svježe ili smrznute gljive (po mogućnosti vrganji i jesenske gljive) – 750 g
- Nekoliko češnja češnjaka
- Pregršt nasjeckanog peršina
- Ulje za prženje
- Mlijeko – 1 šalica
- Brašno – nekoliko žlica
- ½ kocke maslaca
- Naribani muškatni oraščić
- Naribani sir mozzarella za pečenje – 1 pakiranje
- Naribani parmezan ili drugi tvrdi zreli sir – ¾ šalice.


Tanjur ili zdjela guste, tople juhe od gljiva jelo je koje zasigurno može podići raspoloženje čak i najtmurnijeg jesenskog popodneva. Može se pripremiti od suhih, svježih ili smrznutih gljiva. Ako koristite suhe, prelijte ih toplom vodom dan prije i ostavite da se namaču. Za lakše kuhanje, koristite čvrst, kvalitetan lonac.
- 600 g svježih ili oko 100 g suhih gljiva (po mogućnosti mješavina)
- 1 litra jušnog temeljca (može biti povrtni, od peradi ili goveđi – ovisno o osobnim preferencijama)
- 1 luk
- Nekoliko češnja češnjaka
- 2-3 mala krumpira
- 1 mrkva
- Maslac za prženje gljiva
- Pregršt svježeg peršina
- 30% vrhnje – 200 ml


Ako planirate malu zabavu s prijateljima i želite im poslužiti nešto zaista izuzetno kao predjelo, isprobajte ovaj recept za ukusan tart od gljiva na hrskavoj maslenoj podlozi. Lakše je za napraviti nego što mislite, a jelo je zaista spektakularno!
- 150 g pšeničnog brašna
- 100 g hladnog maslaca
- 50 g kiselog vrhnja
- Sol
- 300 g svježih gljiva (možete koristiti i sušene – tada je dovoljno 100 g)
- 2 žlice maslaca
- 1 ljutika
- 2 češnja češnjaka
- 3 jaja
- 150 g naribanog zrelog sira jakog okusa (može biti Cheddar, Gruyere ili Grana Padano)
- 250 g kiselog vrhnja
Gljive su pune umamija, pa osvajaju i daju okus mnogim jelima. Vrijedno ih je jesti ne samo u sezoni, pogotovo jer su smrznute i sušene jednako ukusne.

