Degustacija vina, suprotno uvriježenom mišljenju, ne angažira samo osjet okusa, već i miris i vid. Profesionalni sommelier svoju procjenu temelji prvenstveno na mirisu i buketu vina, smatrajući okus i boju dodatnim vrijednostima.
Pripremite teren za degustaciju
Sve boje vina
Boja vina treba se procjenjivati pod dobrim, gornjim osvjetljenjem, promatrajući sadržaj čaše na bijeloj pozadini. Bistrina vina je važna – uz pravilnu dekantaciju, na dnu čaše ne bi trebalo biti taloga. Brilijantnost vina ukazuje na dobru bistrinu – ona s većom kiselinom daju više sjaja. Boja vina može nam puno reći o njegovoj starosti, procesu dozrijevanja i kvaliteti sorte grožđa.
Vrhunski savjet
Mlada bijela vina obično su vrlo svijetla, ona iz hladnijih regija često sa zelenkastim odsjajem. Vina koja su odležala u bačvama obično imaju intenzivniju nijansu. Što je bijelo vino starije, to mu je boja dublja, često prelazeći u smeđe nijanse. Najbolje ih je kušati u posebnoj čaši za bijelo vino: idealna čaša ima dugu dršku, tako da vaša topla ruka ne zagrijava vino, i suženu posudu, kako bi se smanjio kontakt sa zrakom. Crvena vina, kada se procjenjuju u nagnutoj čaši, imaju 'jezgru' koja pomaže u identifikaciji regije, sorte grožđa ili tehnike proizvodnje. Njezina intenzivna boja ukazuje na to da vino dolazi iz toplih, sunčanih regija. Mlada crvena vina imaju ljubičasti ili purpurni odsjaj na rubu, koji s godinama postaje smećkast. Takva vina najbolje se kušaju kada se poslužuju u čaši za crveno vino – većoj i široj od one namijenjene za bijelo vino.
Zavrtite čašu
Miris sve govori
Nježno zavrtanje vina u čaši također pomaže osloboditi svu dubinu aroma. Njihov intenzitet i složenost treba analizirati, što koristi dugom dozrijevanju. Buket mladih vina često se sastoji od svježih voćnih i cvjetnih mirisa, dok što je vino starije, to su dominantnije arome zemlje, začina, drva, pa čak i životinjske note.
Prava čaša je ključna
Harmoničan okus vina
Da biste pravilno procijenili okus vina, uzmite dobar gutljaj i dopustite mu da se slobodno raširi u ustima. Različita područja usta detektiraju specifične karakteristike okusa. Prvi dojam otkriva slatkoću vina, njegovu zaokruženost i puninu. Tek trenutak kasnije možete razaznati njegovu dublju strukturu – količinu tanina odgovornih za gorčinu, kiseline i sadržaj alkohola. Kada se vino zagrije u ustima, često se pojave arome koje prethodno nisu bile detektirane osjetilom mirisa. Ravnoteža i harmonija specifičnih elemenata vina od velike su važnosti – što je vino bolje, to se intenzivnije percipira harmonična cjelina. Više o tome kako se proizvodi vino možete pročitati u FormAdore Magazinu u članku: Od vinske loze do boce vina: Povijest i vrste vina.
Degustacija vina često nam pruža osjećaje koje je teško riječima opisati. Naša osjetila, primajući toliko podražaja odjednom, često nam ne dopuštaju da preciziramo određene dojmove, no „šesto čulo“ nam omogućuje da osjetimo istinsko zadovoljstvo prilikom kušanja dobrih vina. U ovom slučaju, izjava kalifornijskog znanstvenika Maynarda Amerinea zvuči iznimno istinito: kvalitetu vina je lakše prepoznati nego definirati.
Saznajte više
